početna > Nacionalni programi > Sigurnosti cestovnog prometa

Sigurnosti cestovnog prometa

Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske, temeljni je dokument i platforma za podizanje razine sigurnosti cestovnog prometa u našoj državi  na višu, prihvatljiviju razinu od sadašnje. On u svom operativnom dijelu obuhvaća sve subjekte kojima je djelokrug rada na neki način vezan za sigurnost cestovnog prometa. To znači da u njegovom provođenju sudjeluju ministarstva, stručne organizacije, strukovne udruge, udruge građana i svi ostali koji mogu dati doprinos postizanju spomenutog cilja.

Nacionalni program na području naše države postoji od 1994. godine, a posljednji, za razdoblje 2011. - 2020. godine, donijela je Vlada RH u travnju 2011. godine. Za njegovog nositelja, kao i u prethodnim programima, određeno je Ministarstvo unutarnjih poslova.

Učinci dosadašnje provedbe NPSCP-a

U razdoblju od prihvaćanja provedbe prvog Nacionalnog programa do danas dogodilo se niz promjena u prometu na cestama u Republici Hrvatskoj. Stanje sigurnosti cestovnog prometa u Hrvatskoj znatno se poboljšalo, izuzme li se razdoblje kad su pojedini njezini dijelovi bili zaposjednuti uslijed ratnog djelovanja.

Od 1 360 poginulih osoba u 1989. godini do 426 poginulih u 2010. godini, uz izuzetno veliko povećanje broja vozila, vozača i prometnih tokova - podatak je koji se mora respektirati.  

Završetkom 2010. završio je i četvrti po redu Nacionalni program, onaj za razdoblje od 2006. do 2010. godine. Njegovi su ciljevi bili usklađeni sa europskim za isto razdoblje, a odnosili su se na broj poginulih u odnosu prema broju stanovnika. Europski je cilj tada bio smanjenje smrtnog stradanja u prometu na cestama do 2010. godine na razinu od sedam poginulih na sto tisuća stanovnika. Hrvatska je optimalno trebala težiti ostvarenju europskog cilja, no s obzirom na mnoge specifičnosti, a kako sredstva koja se planiraju izdvojiti nisu ni približna sredstvima koje izdvajaju zapadnoeuropske zemlje, realnije je bilo očekivati smanjenje s 13,8 na 10 smrtno stradalih na sto tisuća stanovnika u 2010. godini. Uvažavajući naravno specifičnosti hrvatskih prostora, s europskim je bio usklađen i cilj smanjenja smrtno stradalih u prometnim nesrećama. Cilj je bio u pet godina smanjiti broj smrtno stradalih u prometnim nesrećama, proporcionalno za oko 30 osoba godišnje (s 597 u 2005. godini na 440  u 2010. godini). Nažalost u 2006. i 2007. taj je broj rastao, da bi u 2008. godini došao do brojke od 664 poginule osobe ili 15,1 poginulih na sto tisuća stanovnika.

Zacrtani cilj izgledao je nedostižan.

No, početkom 2011. godine, nakon uvida u konačne službene podatke 2010. godine, postalo je vidljivo kako se nakon smanjenja broja poginulih u 2009. godini  za čak 116 u odnosu na godinu prije, trend smanjenja zadržao i tijekom 2010. godine, na kraju koje je broj smrtno stradalih osoba iznosio 426, odnosno smanjen je za 122 osobe u odnosu na 2009. godinu. Tako je broj poginulih osoba na sto tisuća stanovnika s 15,1 u 2008. godini smanjen na 9,7 u 2010. godini, čime je dostignut pa i premašen cilj Nacionalnog programa za razdoblje 2006.-2010, te je ujedno stanje sigurnosti u prometu u Hrvatskoj dovedeno na razinu od prije 46 godina!   

Novi Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa

Novi, Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa RH 2011.-2020., donesen je za razdoblje od deset godina i usklađen je sa 4. Akcijskim programom za sigurnost cestovnog prometa zemalja članica EU i Desetljećem akcije Ujedinjenih naroda, te su u njega implementirana svjetska i europska kretanja u području sigurnosti cestovnog prometa. Definirana je vizija Nacionalnog programa: drastično smanjenje svih oblika stradavanja;  te su utvrđeni njegovi ciljevi, od kojih je glavni usklađen s europskim, a glasi: smanjiti broj poginulih osoba u prometnim nesrećama za 50 posto u odnosu na stanje u 2010. godini, odnosno dostići brojku od 213 poginulih osoba na kraju 2020. godine!

Ovakav, ambiciozno zacrtani cilj ostvariv je ukoliko se sve razine društva uključe u njegovu realizaciju i daju mu stvarnu, a ne samo deklarativnu podršku. Također, radi sigurnijeg dostizanja postavljenog cilja, jasno je definirano na čemu treba raditi: 

  • Promjena ponašanja sudionika u prometu
  • Bolja cestovna infrastruktura
  • Sigurnija vozila
  • Učinkovitija medicinska skrb nakon prometnih nesreća

Za svako područje djelovanja navedene su specifične aktivnosti, a za svaku aktivnost određene su konkretne mjere koje će se provoditi, kao i faze provedbe i subjekti koji su odgovorni za provođenje.

Za nositelja Programa Vlada RH odredila je Ministarstvo unutarnjih poslova, dok će za djelotvorniju provedbu Programa, a na prijedlog ministarstava i stručnih organizacija, ministar unutarnjih poslova imenovati radnu skupinu. Članovi radne skupine bit će, uz MUP, i predstavnici Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstva pravosuđa, Hrvatskog autokluba, Centra za vozila Hrvatske, Hrvatskih cesta i Hrvatskog ureda za osiguranje.

Za financiranje Nacionalnog programa planirano je nekoliko izvora, odnosno sredstva stručnih organizacija i sredstva osiguravajućih društava, utvrđena posebnim ugovorom s MUP-om, i donacije fizičkih i pravnih osoba.